Share

Konob’ kajan yettax yichb’anil chi sq’an heb’ yokto xol syajavilal konob’

Mimantaq konob’ b’uchb’ilel xol syajavilal konob’ Xeq’a’. Ha konob’ Maya aton heb’ ek’ta b’uchb’ilel yu heb’ naq Yajav yul konob’ ti, yu tol k’am yelapno sb’eyb’al sataq heb’ naq moso. Yettax lajoneb’xa ab’il toxa max ek’toq (2006), yet max sk’exb’oj stxolilal sik’val (reformas electorales) k’al janxa oxeb’ sik’val yet heb’ naq syajavil konob’ (elecciones) Xeq’a’ ti, max ek’to yin mimeqtaq maqan mulnajil yetka konob’ max uj yokto xolaq heb’ naq yajav. Asan xin ayto mulnajil manto jataxoq yetka junjun konob’ kajan yul konob’ Xeq’a’ ti chi uj yokto xol enaq yajav.

Anixh Malin, jun q’opoj Maya Q’anjob’al kajan b’aytak’al Cuchumatanes, aton max iyonok stxolilal mulnajil max jatax yib’an ilb’al yet max ok sik’val yet heb’ naq yajav, yin sb’i Red Nacional de Organizaciones de Jóvenes Mayas RENO’J. A max mulnaj yetka ch’al ach’ej k’al q’opoj max uj k’ax yokto xol sik’val yet syajavil konob’.

“Chin nab’alne jun konob’ b’ay smasanil junjun k’ex konob’ chi uj yokto xol syajavil kokonob’” xhi q’opoj chi mulnaj xol konob’ yeto max ok ik’ti’.

RENO’J aton jun mochan ach’ej k’al q’opoj yet junjun k’ex kokonob’. Smulnajil aton yalon yet yib’an konob’ Maya, chi yaq’ kuyuj, chi kuyvi yib’an konob’ ka chi yalon yet yib’an syajavilal konob’. Ayok xol junxa mochan mak chi sjatnen ilb’al Mirador Electoral, max kolvaj yetka max okto snab’al konob’ xol smulnajil heb’ naq, max yihaj tzet yili b’uchval, etaxil chi ek’to yib’an konob’ k’al yet chi ilaykanelte yin masanil iqb’ej xol heb’ naq yajav.

Man sb’ab’eloq smulnajok Anixh yin jan ilb’al ti. Yettax oxlajoneb’xa ab’il (2003), max ok yin ilb’al yeto Procuraduría de Derechos Humanos b’ay skonob’ Yichk’ox yul smaqb’ej Chinajul. Yetpax b’aloneb’xa ab’il (2007) max mulnaj yihon b’ey ilb’al yul smaqb’ej Chinajul, jun ilb’al ti aton max ilonto ta tol vatx’ xyun sb’islay junjun tx’an un b’ay max ok sik’val. Yetpax kanab’i (2011) max mulnajk’ax yin ilb’al yib’an b’uchval yet max ok sik’val, aton max mulnaj yin RENO’J yetok’al Mirador Electoral.

Xkolvaj smulnajil Anixh k'al maktaq chi ilonto stxolilal sik'val, yetka max okkan b'eyb'alejal yillayto sik'val yul konob' Xeq'a'. Heb’ chi ilonto sik’val k’amok yeto juno yajav, miman yelapno smulnajil heb’ yin mulnajil xchayok Mirador Electoral yettax oxlajoneb’ ab’il (2003). Yiqb’ej heb’ yilonto yetka telantol chi yiqelay stxolilal sik’val ka chi kolvajk’ax heb’ yetka chi illayto syajavil konob’. B’ay RENO’J, yet max okto konob’ xol mulnajil yeto Mirador Electoral, mimantaq ach’ej k’al q’opoj max okto xol mulnajil yet sik’val.

“Miman xkolvajok Mirador Electoral yetka max k'exb'oj snab'al konob' yib'an mulnajil yet chi ilchajto sik'val, xvajok mimantaq konob' yetka max uj sjatax ilb’al yul janxa konob'”, xhi Anixh. Ay yip Mirador Electoral yutol chi txumchaj svajonok junjun vajan konob' chi txeklojaj kayti, yetka mimantaq nab'alej chi a'chaj b'ay konob', sataq juno nab'alej chi a'chaj yu junnej vajan konob'.

Yet junab'i, max ilchajte tol ek'ta snan konob' b'ay max ilchajto sik'val maj q'anlay sq'anej. Yin junjun ok'alil konob' yul Xeq'a', kavinaq mak kajan yettax yichb'anil b'ay jan tx'o' ti, hapax yin junjun ok'alil mulnajvom yet sik'val, uqlajonvannej yet jan konob' ti, chi yal elapnoq tol man vatx’oq max yun yillayto heb’.

“Mimanto mulnajil ok okoq yetka ok ok q'anej xol konob' yib'an smulnajil kokonob' yib'an stx'olalil yillay b'ey konob', yeto mulnajil b'ay xon matz'li xon kolvaj yilchajaj b'uchval ka xon kolvajk’ax yokto yulaq snab’al konob’ k’al xolaq ik’ti’”, xhi Anixh.

Toltik'a Sb'ab'el Yajav yet Sik'val yul Xeq'a', Tribunal Supremo Electoral man chi yeche jantaq yili konob' Maya, Garífuna k’al Xinka chi sik’vaji, hapax RENO'J k'al Mirador Electoral xyila tol ek'ta max ch'ib' sb'isil konob' xyal yet yin sik'val. Yet max ek' b'ab'el sik'val, junelxa, xch'ib' sb'isil mak max sik'vaji, yutol yin lajonvan mak tz'ib' yeji, uqvan mak xb'etek' yin sik'val.

Asan xin, miman mak chi sik'vaji ka manpax lajanoq ssik'chaj maktaq chi stx'oxonel junjun konob'. Yin Vaxaqlajoneb' svaxaqk'al heb' chi jatnenaj stxolilal qihon b'ey kob'a Yul Xeq'a',  vaxaqlajonvannej heb' Maya.  Yin jun skavinaq mochan konob' kajan yettax yichb'anil, mimantaqto heb' k'am yetkonob' chi sik'chajkan xol jan ti.

Yutol k'am miman yetkonob' jan konob' ti chi stx'oxoneloq, stxolilal mulnajil yovalil tet konob' kajan yettax yichb'anil k'am chi chalay b'ay Yajav chi ilonto stxolilal kokajay yul Xeq'a'. Yet skan xajav yul ab'il ti (yul b'isb'al k'u yet moso), Yajav chi ilonto stxolilal kokajay yul Xeq'a' max cha sk'exchaj Stxolilal Sik'val, yin slajub'al, maj okto nab'alej b'ay chi allay jantaq sb'isil junjun konob' chi stx'oxonel junjun mochan xol sik'val, axk'al mimantaq konob’ xkolvajokoq yin jun nab'alej ti ka vatx'k’ax xyun yilon Yajav yet Tencheb'al xol Smasanil Yajav (Corte de Constitucionalidad).

Chi yun snan Anixh tol ay skavil ikisal junjun mochan konob' kajan yettax yichb'anil, yovalil ok vatx’xok mulnajil yul smasanil Xeq'a', yetka chi sqe yalon konob' yet, ka chi ajkank’axto skonob' yin yajavilal, yovalilk’ax ok kuyvo junjun konob' b’aylaq k’ultaq k’al mimeq konob’.  “Chin na vokto xol sik'val hin tx'oxonel kokonob' kajan yettax yichb'anil, ta ay stxolilal yok sik'val yin yel” xhi Anixh.

Yalto yok janti yin stxolilal, Anixh ok mulnajk'al yeto RENO'J k'al yul skonob' Maya Q'anjob'al yetka chi kuyvel ach'ej k'al q'opoj ya'on nab'alej k'al yihon b'ey mulnajil yullaq junjun konob', axkatu ok jatax sb'e sk'ajol skutz'in heb' ok ihon b'ey konob'.

Traductores en el idioma Q’anjob’al:
Kaxhin Tz’ikin – Eduardo Pablo
Anixh Ana Pablo